Homo sapiens neanderthalensis privlači tisuće u Krapinu

0

Od otvorenja prije pet godina, novi Muzej krapinskih neandertalaca posjetilo je više od 500 tisuća ljudi, interes za multimedijski postav koji poput vremeplova vodi kroz povijest svemira, Zemlje i čovjeka sve do današnjih dana ne jenjava, a osim iz Hrvatske i okolnih zemalja privlači posjetitelje iz udaljenih dijelova svijeta. Autori projekta i realizacije Muzeja, paleontolog Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kovačić,  nastojali su približiti krapinske kamenodobne stanovnike koji su prije 125 tisuća godina živjeli ovdje. Muzej se gradio 11 godina, a otvoren je 27. veljače 2010. godine.

Nalazište krapinskih neandertalaca na lokalitetu „Hušnjakovo“ prvi je paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Iznimnim bogatstvom nalaza i otkrićem najvećeg obitavališta neandertalskoga pračovjeka, zahvaljujući geologu i paleontologu Dragutinu Gorjanoviću-Krambergeru, do danas je ostalo nenadmašno vrelo suvremenih znanstvenih informacija.

Krapinski pračovjek, znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je davne 1899. godine kada su počela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala šest godina (1899.-1905.) pod nadzorom profesora Gorjanovića-Krambergera. Njegova djela dala su značajan doprinos europskoj i svjetskoj znanosti o fosilnom čovjeku.

U pješčenjačkim naslagama špilje visine 8 metra nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, što predstavlja najbrojniju i najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka prikupljenu na jednom lokalitetu. One pripadaju fosilnim ostacima više desetaka osoba različitog spola i životne dobi od 2 do 40 godina.

Nađeni su brojni fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i mnogih drugih životinja. Više od tisuću pronađenih komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika, odnosno starijeg kamenog doba, svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka. Starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta odgovara vremenu od prije 125 000 godina.

O tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije, koje su danas predmet brojnih rasprava. Nakon višestoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode RH, te uvršteno u jedno od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi.

Izvor i foto: mkn.mhz.hr 

 

Share.

Comments are closed.