Statistika Katoličke crkve u svijetu

0

Vatikan – Ovih su dana objavljeni Papinski godišnjak (Annuario Pontificio) 2017. i Statistički godišnjak Katoličke Crkve (Annuarium Statisticum Ecclesiae) 2015., koje je priredio Središnji ured za crkvenu statistiku, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice. Iz podataka koje donosi Papinski godišnjak mogu se uočiti neke novosti vezane uz život Katoličke Crkve u svijetu od početka 2016. godine. U tom razdoblju osnovana su četiri nova biskupska sjedišta, jedna eparhija, dva apostolska egzarhata, jedan ordinarijat, a jedan je apostolski egzarhat uzdignut u eparhiju.
Statistički podaci Statističkoga godišnjaka, koji se odnose na 2015. godinu, pružaju sažetu analizu glavnih kretanja u Katoličkoj Crkvi u cijelom svijetu a podaci koji su ondje sadržani odnose se kako na 2014. godinu tako i na petogodišnje razdoblje od 2010. do 2015., s ciljem da se predstave razvojne dinamike koje prevladavaju u srednjoročnom razdoblju. Promatrano vremensko razdoblje pokriva dvije posljednje godine pontifikata pape Benedikta XVI. i prve tri godine aktualnog pontifikata pape Franje.
Broj krštenih katolika povećao se u cijelome svijetu, s milijardu i 272 milijuna prema podacima iz 2014. na oko milijardu i 285 milijuna u 2015. godini, s povećanjem od 1% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 7,4% u odnosu na 2010. godinu. Trenutačno katolici čine 17,7% svjetskog stanovništva. Ipak dinamika toga rasta varira od kontinenta do kontinenta. Dok se naime u Africi u istom razdoblju bilježi porast od 19,4%, sa 186 na 222 milijuna, u Europi nije došlo do značajnih promjena u njihovu broju (godine 2015. broj katolika iznosio je 286 milijuna, što je 1,3 milijuna manje u odnosu na 2014.). Taj pad treba pripisati demografskoj situaciji u Europi gdje se u narednim godinama predviđa opadanje broja stanovnika. Broj katolika u Americi i Aziji bilježi značajan rast, 6,7% odnosno 9,1%, ali to povećanje ide ukorak s demografskim razvojem tih dvaju kontinenata. U Oceaniji je broj katolika ostao gotovo nepromijenjen. Što se tiče udjela katolika u ukupnom stanovništvu slika je različita: tako u Aziji na svakih 100 stanovnika otpada 3,2 katolika, u Americi 63,7, u Africi 19,4, u Oceaniji 26,4 a u Europi 39,9. Na Afričkome kontinentu bilježi se dakle daljnji porast broja katolika a raste i njihov udio u ukupnom broju katolika u svijetu koji se od 2010. do 2015. povećao s 15,5% na 17,3%, dok je njihov udio na europskom kontinentu bilježi pad s 23,8% na 22,2%; u Americi živi 49% katolika, na Azijskom kontinentu 11% a u Oceaniji 0,8% od ukupnog broja katolika.
Što se tiče podjele po državama, prema podacima iz 2015. godine najveći broj katolika živi u Brazilu, 172 milijuna ili 26,4% ukupnog broja katolika Američkog kontinenta. Slijede Meksiko (110,9 milijuna), Filipini (83,6 milijuna), SAD (72,3), Italija (58,0), Francuska (48,3), Kolumbija (45,3), Španjolska (43,3), Demokratska Republika Kongo (43,2) i Argentina (40,8). Ukupan broj katolika u tih deset zemalja iznosi 717,9 milijuna odnosno oni čine 55,9% ukupnog broja katolika u svijetu.
Prema statističkim podacima za 2015. godinu u svijetu ima ukupno 5304 biskupa, 415.656 svećenika i 45.255 stalnih đakona. U promatranih pet godina zabilježen je porast broja biskupa za 3,9%.
Što se tiče podataka o svećenicima, dijecezanskim i redovničkim, godine 2015. zabilježeno je opadanje broja svećenika u odnosu na godinu ranije čime je preokrenut trend stalnoga porasta zabilježen od 2000. do 2014. Ukupni broj svećenika u svijetu smanjio se za 136, zahvaljujući naglom opadanju broja svećenika u Europi, gdje ih je bilo 2502 manje, dok se njihov broj na ostalim kontinentima povećao: u Africi za 1133, u Americi za 47, u Aziji za 1104 a u Oceaniji za 82. Međutim, ukupan broj svećenika u svijetu u razdoblju od 2010. do 2015. povećao se za 0,83%. Zadržan je trend u kojem broj dijecezanskih svećenika bilježi rast a redovničkih pad.
Prema podacima iz 2015. godine broj stalnih đakona je u stalnom porastu. Od 2010. godine njihov se broj povećao za 14,4%, s 39.564 na 45.255. Porast broja stalnih đakona zabilježen je na svim kontinentima, najveći porast od 13,8% zabilježen je u Oceaniji, dok se u Americi i Europi njihov broj povećao za 16,2% odnosno 10,5%.
Ukupan broj zavjetovanih redovnika nesvećenika u svijetu bilježi u navedenom petogodišnjem razdoblju određeni pad s 54.655 koliko ih je bilo 2010. na 54.229 u 2015. godini. Najveći pad je zabilježen u Europi ali europski kontinent zajedno s američkim ima ujedno najveći broj zavjetovanih redovnika nesvećenika.
Ukupan broj zavjetovanih redovnica u svijetu bilježi pad od 7%, s 721.935 iz 2010. godine na 670.320 koliko ih je bilo 2015. Međutim, kad se promotri statističke podatke po pojedinim zemljopisnim područjima uočavaju s značajne varijacije: dok je u Africi navedenom razdoblju zabilježen porast od 7% broja redovnica a na jugoistoku Aziji od 3,9%, u Južnoj i Srednjoj Americi njihov broj je opao za 8,3%, u Sjevernoj Americi za čak 17,9%, u Europi za 13,4% a Oceaniji za 13,8%.
Zabilježeno je i blago opadanje broja svećeničkih zvanja, čime je nastavljen trend započet u prethodnom razdoblju, od 2011. do 2014. Godine 2015. ukupan broj bogoslova, dijecezanskih i redovničkih, iznosio je 116.843 dok je 2010. taj broj iznosio 118.990. Udio svećeničkih zvanja na milijun katolika je s 99,5 koliko je iznosio 2010. opao na 90,9 u 2015. godini. Promatrajući pojedina zemljopisna područja i tu se uočavaju značajna odstupanja: u Africi, naprimjer, broj bogoslova u tome petogodišnjem razdoblju bilježi stalni rast, uz ukupno povećanje od 7,7%, u Americi se pak bilježi stalno opadanje broja zvanja, a ukupno smanjenje iznosi 8,1%; na jugoistoku Azije nakon početnog rasta iz 2012., (+4,5% u odnosu na 2010.), slijedilo je značajno smanjenje u 2015. godini; u Europi se broj svećeničkih zvanja od 2010. do 2015. smanjio za 9,7%; opadanje njihova broja je zabilježeno također u Oceaniji, i to za 6,9% u odnosu na 2012.

mir.hr./IKA

Share.

Comments are closed.